Ujedinjeni u raznolikosti
Europa promiče i slavi jezičnu
raznolikost i potiče učenje jezika među svim dobnim skupinama. Šire
se pogodnosti učenja stranih jezika za sve građane ali se provodi i
stroga kontrola kvalitete nastave, sve u cilju stvaranja jednog
okruženja koje je prijateljski orijentirano prema stranim
jezicima.
Dakle, jezicima se pristupa
sveobuhvatno, prvo šireći svijest o njima putem medija i interneta
a onda i poboljšanjem ponude. Po EU planovima obrazovanja, svaki
građanin zajednice bi trebao znati barem tri jezika. Što se tiče
dobnih grupa, studenti su skupina koja najčešće govori neki strani
jezik zbog svoje pokretljivosti i motiviranosti jer su upravo
studentima na raspolaganju brojne stipendije i školske razmjene
Iako je njemački
najrasprostranjeniji materinji jezik EU kojeg govori oko 90
milijuna ljudi, ipak je engleski najnadmoćniji jer uvjerljivo
prelazi granice zemlje u kojoj se govori i jer je čak za ¼ ljudi EU
upravo on prvi strani jezik - tj. engleski je lingua franca EU.
Prema podacima Europske komisije kao drugi strani jezik kojeg
stanovnici poznaju dovoljno da mogu voditi konverzaciju navode
se:
-
engleski - 38%
-
njemački - 14%
-
francuski -14%
-
španjolski - 6%
-
ruski -5 %
Najbolji poznavatelji jezika su
stanovnici malih zemalja čiji jezik nije dobro poznat drugima. Tu
spada i Hrvatska. Zabrinjavajuća je činjenica da više od četvrtine
građana Hrvatske uopće ne zna niti jedan strani jezik. Međutim,
otvaranjem europskih granica tražit će se i bolje prilike za
zapošljavanje pa u takvim slučajevima učenje jezika susjedne države
itekako može biti od koristi. Dakle, osim engleskog koji se sada
već nametnuo kao obaveza, potrebno bi bilo služiti se barem još
jednim stranim jezikom na razini svakodnevne komunikacije.
Vodeći računa o europskim
standardima kako u provođenju nastave tako i kvaliteti programa i
nastavnog kadra, SOVA nudi tečajeve općeg jezika za sve dobne grupe
i poslovnog za potrebe raznih struka. U skladu s postojećim
trendovima najpopularniji je engleski, kojeg uči 80% polaznika, a
slijede njemački, francuski, talijanski, španjolski i ruski.
Programi rada verificirani su od
Ministarstva obrazovanja i športa i Agencije za obrazovanje
odraslih te je diploma o jezičnoj kompetenciji javna isprava s
pravom upisa u radnu knjižicu.